Pergi ke kandungan

Brazil

Mantad Wikipedia

Federative Republic of Brazil
República Federativa do Brasil (Portuguese)
Flag of Brazil
Flag
Coat of arms of Brazil
Coat of arms
Motto: Ordem e Progresso (Portuguese)
"Order and Progress"
Anthem: Hino Nacional Brasileiro (Portuguese)
"Brazilian National Anthem"
Flag anthem: Hino à Bandeira Nacional (Portuguese)[1]
"National Flag Anthem"
National Seal
Location of Brazil
CapitalBrasília
15°47′S 47°52′W / 15.783°S 47.867°W / -15.783; -47.867
Largest citySão Paulo
23°33′S 46°38′W / 23.550°S 46.633°W / -23.550; -46.633
Official language
and national language
Portuguese
Recognized regional languages21 languages
Ethnic groups
(2022)[2]
Ugama
(2020)[3]
Demonym(s)Brazilian
GovernmentFederal Presidential republic
• President
Lula da Silva
Geraldo Alckmin
Arthur Lira
Rodrigo Pacheco
Luís Roberto Barroso
LegislatureNational Congress
Federal Senate
Chamber of Deputies
Independence 
• Declared
7 September 1822
29 August 1825
• Republic
15 November 1889
5 October 1988
Area
• Total
8,515,767 km2 (3,287,956 sq mi) (5th)
• Water (%)
0.65
Population
• 2022 census
Neutral increase 203,062,512[4]
• Density
25/km2 (64.7/sq mi) (193rd)
GDP (PPP)2023 estimate
• Total
Increase $4.101 trillion[5] (8th)
• Per capita
Increase $20,079[5] (78th)
GDP (nominal)2023 estimate
• Total
Increase $2.126 trillion[5] (9th)
• Per capita
Increase $10,412[5] (78th)
Gini (2020)Positive decrease 48.9[6]
high
HDI (2022)Increase 0.754[7]
high · 87th
CurrencyBrazilian real (R$) (BRL)
Time zoneUTC−2 to −5 (BRT)
DST is not observed.
Date formatdd/mm/yyyy (CE)
Driving sideright
Calling code+55
ISO 3166 codeBR
Internet TLD.br

Brazil miampai do ngaran rasmi Republik Persekutuan Brazil, nopo nga iso pogun i bobos tagayo id Amerika Selatan om nogi pogun kolimo bobos tagayo id pomogunan, miampai linaab geografi om ginumu linaab miampai lobi 190 riong tulun mogiigiyon. Brazil nopo nga momoguno Boros Portugis id bonua Amerika om bobos tagayo id pomogunan.

Nokoontok id pialatan do Rahat Atlantik id kosilahon, haro garit disan laut do Brazil soninaru lobi ko' 7,491 km (4,655 mi).[8] Miolit o Brazil miampai Venezuela, Guyana, Suriname Guiana Perancis (iso kinoyonon id siriba do Perancis) id Koibutan; Colombiaid koibutan kotonobon; Bolivia om Peru id kotonobon; Argentina om Paraguay id kabaatan kotonobon, om Uruguay id kabaatan. Brazil nogi nga' nogonop miampai piipiro kepulauan, miagal do Fernando de Noronha, Atol Rocas, Batuan Saint Peter om Paul, om Trindade dan Martim Vaz.[8] Miwolit o Brazil miampai somok toinsanan do pogun id Amerika Selatan, nga' amu id Ecuador om Chile.

Nokoumbal o Brazil pinorinta do Portugal maamaso kinorikatan di Pedro Álvares Cabral di toun 1500 gisom toun 1815, om nokoingkawas sinumiliu do Karajaan Bersatu miampai Portugal om Algarves. Pikagasan kolonial dii nokoluhoi di toun 1808, soira ibu negara Pogun Kiraja Portugal pinoundaliu mantad Lisbon kumaa Rio de Janeiro, gama do sinangod do Napoleon o Portugal.[9] Kagabasan Brazil mantad Portugal naanu di toun 1822. Id kotimpuunon, nimpohon sabaagi do Empayar Brazil, pogun diti nokosiliu sabaagi republik di toun 1889, nga' sistom porundangan dwidewan, dondo otutunan sabaagi do Kongres, noimpohon di toun 1824, soira perlembagaan kumoiso pogun diti noratifikasi.[9] Perlembagaan dinondo manahak rati do Brazil sabaagi iso Republik Persekutuan.[10] Porsekutuan diti nobontuk mantad do koisaan Wilayah Persekutuan, 26 Pogun, om 5,564 Kawasan Perbandaran.[10][11]

Ekonomi Brazil nopo nga' ekonomi kawalu agayo id gana do KDNK[12] om koturu bobos tagayi id gana do pariti kuasa beli.[13] Brazil nopo nga' iso ekonomi apangkal id pomogunan di koburu kopio mingkakat. Miampai ponginwoguan do ekonomi, nakaanu o pogun diti pongiktirafan sompomogunan.[14] Brazilnogi nga' iso pogun di minongimpohon so Pertubuhan Bangsa-Bangsa Bersatu, G-20, CPLP, Kesatuan Latin, Pertubuhan Negara Ibero-Amerika, Mercosul om Kesatuan Negara Amerika Selatan, om iso pogun BRIC. Brazil nogi nga' nosiliu do iso kinoyonon miampai mogikaakawo tayam tolias, winoun posorili, om toun winoun i ogumu do mogikaakawo habitat umoligan.[8]


Tadon pomungaranan[simbanai | simbanai toud]

Tadon ngaran do Brazil nopo nga au noilaan. Tumanud koubasanan, ngaran "Brazil" naanu mantad do kayu Brazil, iso guas balak i pinadagang do pelaut mantad koiyonon Brazil kumaa Eropah ontok abad ko-16.

Sukuon[simbanai | simbanai toud]

  1. Exército Brasileiro. "Hino à Bandeira Nacional" (id boros Portugis). Archived from the original on 22 Mansak 2014. Linoyog ontok 29 Milatok 2014.
  2. "Censo 2022: Pela 1ª vez, Brasil se declara mais pardo que branco; populações preta e indígena também crescem". 22 Momuhau 2023.
  3. "Religion affiliations in Brazil 2020". Archived from the original on 10 Magus 2023. Linoyog ontok 28 Milau 2023.
  4. Araujo, Gabriel (28 Mahas 2023). Grattan, Steven; Rumney, Emma (eds.). "Brazil census shows population growth at its slowest since 1872". Reuters. Archived from the original on 29 Mahas 2023.
  5. 5.0 5.1 5.2 5.3 "World Economic Outlook Database, October 2023 Edition. (Brazil)". IMF.org. International Monetary Fund. 10 Gumas 2023. Archived from the original on 15 Gumas 2023. Linoyog ontok 10 Gumas 2023.
  6. "GINI index (World Bank estimate) – Brazil". World Bank. Archived from the original on 10 Milau 2016. Linoyog ontok 12 Milatok 2023.
  7. "Human Development Report 2021/2022" (PDF) (id boros Inggeris). United Nations Development Programme. 8 Manom 2022. Archived (PDF) from the original on 9 Gumas 2022. Linoyog ontok 8 Manom 2022.
  8. 8.0 8.1 8.2 Ralat maganu:Tag <ref> tidak sah; tiada teks disediakan bagi rujukan yang bernama CIA Geo
  9. 9.0 9.1 "Introduction of Brazil". Central Intelligence Agency. 2008. Archived from the original on 22 Momuhau 2015. Linoyog ontok 3 Mahas 2008. {{cite web}}: Unknown parameter |booktitle= ignored (help)
  10. 10.0 10.1 "Brazilian Federal Constitution" (id boros Portugis). Presidency of the Republic. 1988. Linoyog ontok 3 Mahas 2008. "Brazilian Federal Constitution". v-brazil.com. 2007. Linoyog ontok 3 Mahas 2008. Unofficial translate
  11. "Territorial units of the municipality level" (id boros Portugis). Brazilian Institute of Geography and Statistics. 2008. Linoyog ontok 3 Mahas 2008.
  12. "World Development Indicators database" (PDF file), World Bank, 7 Gumas 2009.
  13. "CIA – The World Factbook – Country Comparisons – GDP (purchasing power parity)". Cia.gov. Archived from the original on 4 Mahas 2011. Linoyog ontok 25 Milatok 2011.
  14. Clendenning, Alan (17 Ngiop 2008). "Booming Brazil could be world power soon". USA Today – The Associated Press. p. 2. Linoyog ontok 12 Momuhau 2008.


Ralat maganu:Tag <ref> wujud untuk kumpulan bernama "lower-alpha", tetapi tiada tag <references group="lower-alpha"/> yang berpadanan disertakan